Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu 19. studenog 2019. raspisao je Javni poziv za dostavu zahtjeva za financiranje kulturnih, sportskih, znanstvenih ili edukacijskih aktivnosti koje provode studenti i studentske organizacije s isključivom namjenom za studente. Rezultati su objavljeni na stranicama Studentskog centra 31. siječnja 2020.
Sredstva za financiranje osigurana su Zakonom o obavljanju studentskih poslova, točnije iz posebnog konta koji se puni s 0,5% neto iznosa naknade izvođaču od svakog sklopljenog studentskog ugovora, a do dana raspisivanja natječaja iznosio je gotovo tri milijuna kuna!
Odluku o dodjeli financijskih sredstava možete pročitati ovdje, popis projekata te iznos ostvarenih financija ovdje, a one koji nisu ostvarili sredstva ovdje.
Čestitamo na ostvarenim sredstvima i veselimo se svim dobrim i zanimljivim studentskim aktivnostima!
U svojem budućem djelovanju nastojat ćemo vas pravovremeno informirati o najaktualnijim pitanjima, informacijama i svim aktivnostima kojima se članovi Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu s ciljem podizanja studentskog standarda i zaštite studentskih prava.
Na 3. sjednici Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu održanoj 23. siječnja 2020. raspravljali smo o raznim temama i donijeli nekoliko važnih odluka.
Osnovali smo Radnu skupinu za rad na povećanju mogućnosti korištenja i jačanju funkcija studentske SmartX-iskaznice. Ova radna skupina bit će zadužena za ubrzavanje i pojednostavljivanje procesa plaćanja u studentskim restoranima i razvoju ostalih važnih aspekata studentskog života.
Predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, Matej Smetiško, predstavio je skupštini financijski izvještaj za 2019. godinu stavljajući naglasak na kontinuirano i transparentno izvještavanje.
Članovi skupštine Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu podržali su inicijativu Studentskog zbora Fakulteta hrvatskih studija. Upoznati s cjelokupnom problematikom vezanom uz status Fakulteta hrvatskih studija izrazili smo apel za hitnim rješavanjem ove situacije. Usuglašeno je i zaključeno da se treba poštovati odluka o transformaciji Hrvatskih studija u fakultet, donesena na 10. prosinca 2019. na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu, a da se proces rješavanja ovog problema mora odviti u najboljem mogućem interesu studenata Fakulteta hrvatskih studija. Studenti svojom stečenom diplomom, bez pritiska javnosti, moraju postati ravnopravni svim studentima ostalih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.
Iskoristili smo priliku i za ponovni podsjetnik svim organizacijama koje su putem Natječaja za studentske programe raspisanog od strane Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu financirale svoje aktivnosti i projekte, da su s ciljem transparentnog trošenja dodijeljenih sredstava dužne podnijeti izvještaj o provedenom projektu. Aktivirana je i otvorena opcija za učitavanje izvještaja za realizirane studentske programe u 2019. Rok za predaju izvještaja je 31. siječnja 2020. u 23:59h, poveznica na aplikaciju: https://apps.unizg.hr/studentski-projekti/, a upute za predaju izvještaja koji je Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu pripremio za vas na poveznici: https://m.facebook.com/story.php?story_fbid=2456070744502270&id=471341512975213
S obzirom na istek mandata naše studentske pravobraniteljice u narednom periodu doći će nam vrijeme kada ćemo pokrenuti proces pronalaska novog Studentskog pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu. Potičemo sve studente idealiste koji osjećaju svoj poziv zaštitnika studentskih prava, a osim toga se razumiju u pravne okvire, da se kandidiraju na tu važnu funkciju. Sve informacije mogu pronaći ovdje.
Na sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu održanoj u utorak, 14. siječnja 2020. pod točkom Ostalo studentski predstavnici su iznijeli problematiku vezanu uz sjednicu Fakultetskog vijeća FFZG-a održanu u rujnu 2019. godine u kojoj se donio zaključak koji je direktno utjecao na studente. Naime, dotad je na Filozofskom fakultetu vrijedila odluka da student koji je stekao između 30 i 54 boda plaća razliku do 60 ECTS bodova, a od tad će svaki student plaćati broj nepoloženih bodova što ide na štetu studenata koji su upisali više od 60 ECTS bodova. U odluci je sporna činjenica da je ona izglasana samo 9 dana prije kraja akademske godine na koju se ta odluka retroaktivno primijenila što je razultiralo velikim brojem ispisanih predmeta.
Posljednje, želimo vas potaknuti da sve nedoumice i probleme s kojima se susrećete, a koji su od važnosti za sve studente Sveučilišta u Zagrebu, da nam se ne libite javiti. Uvijek vam stojimo na raspolaganju, a možete nas kontaktirati putem stranica društvenih mreža ili putem email kontakata.
Ovim putem pozivaju se svi studenti Sveučilišta u Zagrebu, a zainteresirani su obnašati dužnost Studentskog pravobranitelja Sveučilišta u Zagrebu, da se prijave i podnesu kandidaturu sukladno ovom javnom pozivu.
§ Prijaviti se mogu svi studenti Sveučilišta u Zagrebu, redoviti i izvanredni koji studiraju na preddiplomskom, diplomskom, integriranom preddiplomskom i diplomskom ili poslijediplomskom studiju (sukladno Zakonu o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, Statutu Sveučilišta i Studentskog zbora)
§ Za studentskog pravobranitelja može se kandidirati student koji zadovoljava uvjete iz čl. 17., st. 2 Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama
Molimo sve zainteresirane da svoje kandidature pošalju na e-mail: studentski.zbor@gmail.com zaključno sa 24. veljače 2020. g. do 23:59 sati.
Prijava treba sadržavati:
Životopis
Plan rada za mandatno razdoblje od godinu dana
Dokaz o sakupljenih 60 ECTS bodova u zadnje 2 godine i Potvrda o statusu studenta
Javni poziv je otvoren od 29. siječnja do 24. veljače 2020.g.
U povodu najnovijega osporavanja upisa Fakulteta hrvatskih studija u Sudski registar od strane ministrice znanosti i obrazovanja kao i s tim povezanih medijskih zastrašivanja i omalovažavanja studenata koji studiraju na Fakultetu hrvatskih studija, u čemu prednjače čelnici Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Skupština Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu na sjednici 23. siječnja 2020. raspravljala je o položaju studenata na novoosnovanom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Skupština je donijela zaključke kojima je izrazila solidarnost Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu sa studentima Fakulteta hrvatskih studija i potporu nastojanjima Studentskoga zbora Fakulteta.
Skupština je dala potporu Studentskomu zboru i studentima Fakulteta hrvatskih studija u obrani integriteta fakulteta na kojem studiraju i prava na mirno i neometano studiranje. Skupština je osudila svaki pokušaj nanošenja štete ugledu novoosnovanoga fakulteta i unošenje nemira u redove studenata. U zaključcima Skupštine ističe se da je Studentski zbor Sveučilišta od početka podupirao nastojanja studenata da se Hrvatski studiji transformiraju u fakultet. U tom smislu predstavnici Studentskoga zbora Sveučilišta jednoglasno su na sjednici Senata 10. prosinca 2019. podržali odluku o osnivanju Fakulteta hrvatskih studija. Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu pozvao je Hrvatski studentski zbor da se solidarizira sa studentima Fakulteta hrvatskih studija i podupre nastojanja Studentskoga zbora Fakulteta hrvatskih studija u očuvanju dostojanstva institucije i prava na mirno i neometano studiranje.
Studentski zbor Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu
Razgovaramo s Josipom Smoljo, studenticom druge godine diplomskog studija Molekularne biotehnologije Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, zamjenicom predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu i zamjenicom predsjednika Hrvatskog studentskog zbora.
Dalmatinka koja je postala je nezaobilazna osoba što se tiče studentskog predstavništva u Zagrebu, a od nedavno i na nacionalnoj razini, progovorila je o aktivnostima i planovima studentskih predstavnika, ali i o osobnim izazovima i motivaciji.
Josipa, možeš li nam opisati svoj put, kako si saznala za studentski zbor? Što te potaknulo da se uključiš u njegov rad?
Uvijek sam htjela dati više od sebe i doživjeti više od studija, koliko god je studij u počecima bio vremenski zahtjevan, mislim da su selidba te privikavanje na samostalan život u velikom gradu odigrali značajnu ulogu da se odvažim na stvari koje su bile izvan moje zone ugode. Htjela sam poboljšati kvalitetu studiranja, a karakter mi ne dopušta da se nečega prihvatim polovično tako da sam se vrlo brzo uključila u rad Fakultetskog vijeća i počela raditi. Iduće godine postala sam članica Studentskog zbora Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF) te predstavnica u Skupštini Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu (SZZG). Tamo sam postala članica predsjedništva kao predstavnica biotehničkog područja te tu funkciju obnašam već treću godinu zaredom. Mislim da u svemu što radim dajem zaista koliko god mogu, dok ne padnem s nogu od umora i u retrospektivi vidim to kao naporan ali vrlo plodan put za moj osobni i stručni razvoj.
Što znači biti zamjenicom predsjednika u studentskom zboru? Razlikuje li se ta uloga u SZZG-u i HZS-u?
Biti zamjenica predsjednika znači biti prva osoba i desna ruka predsjedniku. Različito pristupam ulozi zamjenice predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu i zamjenice predsjednika Hrvatskog studentskog zbora. Iako se u oba slučaja radi o studentskim predstavničkim tijelima, u dogovoru s predsjednikom SZZG-a Matejom Smetiškom naše obveze su zasebno definirane, tako da sam u SZZG-u zadužena za vođenje svih projekata SZZG-a, što naravno obuhvaća projektni menadžment, organizaciju i podijelu poslova, praćenje izvršenja zadataka, glasnogovorništvo, sklapanja sponzorskih ugovora, itd. Također sam zadužena za pomaganje predsjedniku pri neposrednom kontaktu s Rektoratom te Studentskim centrom.
U Hrvatskom studentskom zboru pomažem i nadopunjavam rad predsjednika Marušića. Smatram da HSZ ovoga mandata planira zaista velike stvari za koje ćemo dati sve od sebe da se i realiziraju. Primjera radi, kolega Marušić i ja sudjelujemo u izradi prijedloga s kojima ćemo ići prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja kako bismo podigli studentski standard. U Hrvatskom studentskom zboru također sam poveznica i koordinator između radne skupine SZZG-a i HSZ-a po pitanju studentske iskaznice, smart x-ice, a neki od dugoročnijih i itekako ambicioznih ciljeva su omogućiti informatizaciju i digitalizaciju svih javnih sustava koji imaju doticaja sa studentskim standardom, povećanje sigurnosti na studentskoj iskaznici, izrada potrebnih digitalnih aplikacija za upravljanje i kontrolu sustava, a na koncu i izrada marketinške promocije novih mogućnosti studentske iskaznice. Kao netko tko je bio član lokalnog povjerenstva za kontrolu prehrane studenata mislim da mogu doprinijeti i pomoći predsjedniku te čitavom HSZ-u jer planiramo velike pomake i na području studentske prehrane. Sve nabrojeno samo je dio onoga što želimo, barem pokušati, realizirati.
Što za tebe znači to što radiš?
Često se zapitam što nije u redu sa mnom pa se bavim studentskom politikom, šalu na stranu, svjesna sam da su mi prioriteti vrlo često krivo poredani u smislu da moje zborske obaveze duboko zadiru u moj privatni i studentski život. Međutim, svjesno sam prihvatila obaveze studentskog predstavništva. Za mene osobno je velika čast i odgovornost raditi to što radim.
S obzirom na to da u cijelu priču ulažem jako puno snage i vremena motivacija mi je vjera u to da je borba za bolje sutra ispravna borba, a u svemu su mi velika podrška moji prijatelji, međusobno smo si oslonac, osmijeh kada nam i je i nije do smijeha, jedni zbog drugih dijelimo suze radosnice i veliki osjećaj ponosa. Naravno, ne bih bila što jesam da me obitelj nije uvijek poticala i podržavala u svemu.
Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu čine 102 člana Skupštine koji zastupaju i predstavljaju interese 70 tisuća studenata, studenata 34 sastavnice, a Hrvatski studentski zbor odgovoran je za nešto više od 150 tisuća studenata odnosno predstavlja sve studente Republike Hrvatske. Rad u tijelima ovolikog značaja te broj i profil ljudi s kojima sam zadnje tri godine surađivala za mene su bilo veliko i zaista bitno iskustvo koje me usmjerilo i oblikovalo kao osobu.
Opiši nam kako ti izgleda prosječan dan. Imaš li vremena za odmor i zabavu ili, ne daj Bože, učenje za svoj studij?
Svaki dan je drugačiji, ali u teoriji mi je svaka minuta dana isplanirana, od 8 sati ujutro do kasnih popodnevnih sati, a često i večernjih sati, najčešće tako da nema praznog hoda. Kada biste vidjeli moj kalendar mislim da biste tek onda možda mogli sebi dočarati sve moje obaveze. Voljela bih kada bi sustav bio jednostavniji i brži, ne toliko trom i spor, ali naravno to je nešto što je usko vezano uz veličinu i Zbora i Sveučilišta i SC-a i ogromni će se napori morati uložiti da se tu nešto konkretno promijeni. Vrlo često je obeshrabljujuće i demotivirajuće raditi na nečemu bez vidljivih plodova ili rezultata, ali baš u takvim situacijama ne smijemo odustati i toga sam jako svjesna.
Vikendi su mi u pravilu slobodni i tada kvalitetno vrijeme provodim s prijateljima, odmarajući ili pokušavajući učiti. Sada kada sam na posljednjoj godini studija lakše je uskladiti fakultetske obaveze sa zborskima, dok je to na nižim godinama studija bio iznimno velik izazov organizacije i discipline.
Iznenađujuće malo studenata je upoznato sa strukturom i radom studentskih zborova. Na svakom fakultetu postoji studentski zbor koji se bavi “lokalnim” pitanjima, u sveučilišnom zboru kao što je Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu nalaze se studenti svih fakulteta, sastavnica određenog sveučilišta koji se bave pitanjima sveučilišne razine pa i sudjeluju u radu Senata. Što je Hrvatski studentski zbor, čime se studenti tamo bave?
Hrvatski studentski zbor je najviše studentsko predstavničko tijelo koje na državnoj i međunarodnoj razini ima za cilj štititi prava i promicati interese studenata, sudjeluje u odlučivanju u tijelima visokog učilišta i predstavlja studente u sustavu visokog obrazovanja. Hrvatski studentski zbor jedini ima legitimitet zastupati sve studente sveučilišta, visokih škola i veleučilišta Republike Hrvatske. To je kao studentski sabor, sva pitanja koja su od studentskog interesa prolaze kroz HSZ. Konkretno, vjerojatno je studentima prepoznatljiviji Zakon o obavljanju studentskih poslova, u čijoj je izradi Hrvatski studentski zbor imao krucijalnu ulogu. Zakon između ostalog definira minimalnu satnicu, omogućuje rad izvanrednim studentima, plaćene prekovremene sate, nedjelje i noćni rad, osigurava studente od iznenadnih otkaza, osigurava prenamjenu 0,5% ukupnih sredstava od studentskog ugovora za financiranje studentskih projekata itd.
S obzirom na to da ti je ovo drugi mandat u Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu reci nam s čime si zadovoljna, a što bi htjela promijeniti ili ostvariti u novom mandatu?
Voljela bih da studenti budu proaktivniji, da se uključuju i pozitivno utječu na svoju mikrozajednicu i tako budu promjena koja je ovom društvu nužno potrebna. Imamo mlade koji se žele angažirati i doprinijeti, ne smije ih se stati poticati i davati im platformu za rad. Nemamo svi iste ambicije i ciljeve, ali mi smo ti koji su svjesno preuzeli ulogu predstavništva i zalaganja za standard, ulogu koju itekako radišno i altruistički obavljamo. Voljela bih kada bi studenti u većoj mjeri prepoznali studentske zborove kao krovna tijela koja zaista predstavljaju, štite i promiču interese studenata u sustavu visokog obrazovanja, da se više oslone na nas te nam daju veću podršku i potporu.
Voljela bih da oni koji jesu uključeni svoju ulogu shvate ozbiljno i odgovorno, da ne zaborave da su tu zbog svojih kolega studenata, a ne zbog nekakvih (ili nikakvih) funkcija i titula. I za kraj najviše od svega voljela bih da ti isti profesori i uprave koji postoje za i zbog studenata to zaista i budu, da im osobna korist bude na zadnjem mjestu, ili barem na mjestu iza dobrobiti studenata. Ako i ne mogu pomoći, makar da ne budu zid prepreke onima koji pokušavaju napraviti korake prema naprijed.
Kako bi ti ocijenila kvalitetu i sadržaj koji Sveučilišta u Zagrebu u ovom trenutku pruža svojim studentima?
Uvijek može i mora bolje. Pitanju studentskog standarda pristupam realno i svjesna sam da bez odgovarajućeg financiranja od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja ne može biti ni zadovoljavajućih rezultata ali isto tako shvaćam nedopustivost slučajeva kao što su manjak tople vode u domovima, problem povezivanja interneta, neprofesionalnost profesora, nazadnost i ne praćenje najnovijih dostignuća i znanja iz različitih područja svjetske znanosti i umjetnosti…
Čime se sada bavite, koji su najvažniji projekti SZZG-a ove akademske godine?
Zdravo Sveučilište, SCoolFest, Motiviraj se, Ostani u Hrvatskoj, Komunikacijska klinka, Sveučilišna brucošijada neki su od projekata SZZG-a. Jedna od naših najvećih suradnji jest sa Zagrebačkim sportskim sveučilišnim savezom koji provodi Sveučilišno športsko prvenstvo grada Zagreba. SZZG financijski sudjeluje i podupire organizaciju više od 300 studentskih projekata kroz Natječaj za sufinanciranje SZZG-a te se također izborio za Zakon o obavljanju studentskih poslova kojim je predviđeno financiranje studentskih projekata, a u povjerenstvu za ocjenu prijavljenih projekata koje se sastoji od pet osoba, čak troje ih je iz SZZG-a. Studentski zbor aktivno i kontinuirano prati pitanja i probleme s kojima se studenti Sveučilišta u Zagrebu svakodnevno suočavaju i daje sve od sebe da se ti problemi razrješe na način koji je u interesu svih studenata. Nedavno smo odradili i sastanak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja po pitanju zalaganja za studente čija su prava i obveze u mirovanju.
Naglasila bih da su na razini Hrvatske najaktualnija pitanja o studentskoj prehrani i donošenju novog pravilnika, X-ica kao jedinstvena studentska kartica kojom će između ostaloga biti omogućeno beskontaktno plaćanje, inicijativa da se 12% prihoda od student servisa vrati i uloži u studentski standard te planiranje i organiziranje European Students’ Union Board Meetinga u Hrvatskog. Europska studentska unija (ESU) krovna je organizacija 46 Nacionalnih studenatskih unija iz 40 zemalja te ona predstavlja sve studente na području Europske unije. Zasijedanje ESU-a ove će godine biti u Republici Hrvatskoj čime se zaokružuje priča s predsjedanjem Vijećem EU. Sigurni smo da će ovi će događaji pridonijet jačanju utjecaja i vidljivosti Hrvatske u međunarodnim odnosima. Na samom događaju naziva ESU Board Meeting održati će se dvodnevni seminar pod temom Brain drain i brain circulation, jer se izrazito poistovjećujemo sa takvom temom te ne možemo negirati da je iseljavanje mladih obrazovanih ljudi u Hrvatskoj veliki izazov i problem. Board Meeting je najvažniji dio samog događaja jer se kroz dijalog i raspravu donose akti i zakoni od izrazite važnosti za sve studente, a pogotovo za nas, studentske predstavnike, koji djelovanjem kroz HSZ prijedloge zakona upućujemo ministarstvima i Vladi.
Zbog toga, kada me pitate koji su projekti najvažniji SZZG-u, volim reći da su svi studentski projekti koji se rade za studente najvažniji SZZG-u jer, kako sam već spomenula, mi smo tu zbog Studenata.
Kako se ostali mogu uključiti u rad SZZG-a?
Članovi skupštine SZZG-a upisani su na preddiplomske, diplomske i poslijediplomskog studije Sveučilišta u Zagrebu, a izabrani su na studentskim izborima koje svake druge akademske godine raspisuje rektor. 17 izabranih studentski predstavnika kandidira se neovisno o fakultetu sa kojega dolaze te nisu članovi odgovarajućeg studentskog zbora sastavnice, dok su ostala 34 člana izabrani predstavnici svojega studentskog zbora.
Pozivam sve studente koji vjeruju u promjenu na bolje da se aktiviraju u svojim zajednicama, da pozorno prate i mijenjaju što misle da je i moguće i nemoguće, iznenadili biste se koliko možemo toga kada smo odlučni i mladi, kada ćemo, ako nećemo sad?!
Pozivam vas da pratite naš rad i naše projekte te nas podržite u onome što prepoznate vrijednim, a slobodno kritizirajte i pomozite nam popraviti ono za što smatrate da treba vratiti na ispravniji put.
Izborom kolege Luke Paceka s Akademije likovnih umjetnosti upotpunilo se Predsjedništvo Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Također, osim imenovanja članova vijeća područja Sveučilišta u Zagrebu iz redova studenata i njihovih zamjenika, osnovana je Radna skupina za izradu prijedloga izmjena i dopuna Statuta i Poslovnika o radu Skupštine Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu te Radna skupina za izradu prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika o izborima za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i studentske zborove sastavnica Sveučilišta u Zagrebu
Projekt Zdravo sveučilište predstavljen je na sjednici Senata održanoj 16 studenog 2019. na inicijativu skupštinara iskazanoj tijekom 1. sjednice.
Stalna točka dnevnog reda, Pitanje Senatu, potaknula je raspravu o odluci Filozofskog fakulteta o promijeni načina naplate ECTS bodova, donesene na kraju akademske godine (20. rujna 2019). Navedena odluka se retroaktivno primijenila na štetu studenata rezultirajući velikim brojem i ispisanih izbornih predmeta i studenata koji su zatražili mirovanje godine kako ne bi trebali plaćati nepoložene ECTS bodove. Ako već niste pričitajte mišljenje SZZG-a o mirovanju prava i obaveza studenata kao odgovor na dopis od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Rasprava se nastavila pod točkom Ostalo u kojoj su predstavljeni izvještaji o provedbi akcija projekta Zdravo sveučilište te o predstavljanju Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu na Smotri Sveučilišta. Posebno smo ponosni što je akcija Dobrovoljnog darivanja krvi, koja se odvijala 11. prosinca u Stablu znanja u Studentskom centru, srušila sva očekivanja te je sakupljeno 136 darovanih doza krvi.
Također, pod točkom Ostalo, predstavljena su i dosadašnja nastojanja, ciljevi te budući planovi vezani uz projekt Smart iksice. Približena su nastojanja i zalaganja za digitalizacijom sustava u čemu bi prvi korak bio omogućavanje beskontaktnog plaćanja u menzama.
Studentska pravobraniteljica Ana Zrna izvjestila je skupštinu o radu Ureda studentskog pravobranitelja za listopad, studeni i prosinac. Obavljene su pismene i usmene konzultacije oko osamdesetak individualnih slučajeva u kojima su studenti najviše tražili pomoć oko pitanja upisa mirovanja, oko prava na studentski rad i oko prava na studentsku prehranu.
Na incijativu jednoga od skupštinara aktivno se raspravljalo i oko pitanja nelegalnog ostvarivanja prava na smještaj u studentskim domovima. Skupština se jednoglasno složila oko nedopustivosti istoga te se usuglasila oko budućih aktivnosti sprječavanja nelegalnog ostvarivanja prava na smještaj.
Razgovaramo s Marijom Barić Đurđević, studenticom novoproglašenog Fakulteta hrvatskih studija i predsjednicom Studentskog zbora Fakulteta hrvatskih studija. Marija je na prvoj godini diplomskog studija filozofije i hrvatskog latiniteta (nastavnički smjer), a kao studentica aktivna na zbivanjima na Fakultetu izbliza je promatrala kako se proces preobrazbe događa te je sama u njemu sudjelovala. Zbog toga vjerujemo da nam može jako dobro približiti što postanak nekadašnjeg sveučilišnog centra, zatim sveučilišnog odjela, u fakultet znači za njegove studente, za njegov status na Sveučilištu, ali i može nam približiti koliki zapravo studenti utjecaj mogu imati na oblikovanje njihove okoline ako udruženo rade i aktivno se za nešto zalažu.
Marijo, prije svega iskrene čestitke tebi i tvom Fakultetu na ovoj izborenoj pobjedi. Međutim, mislim da je najbolje da počnemo od početka. Ispričaj nam u nekoliko rečenica o povijesti Hrvatskih studija. Kad, kako i zašto su nastali, što se na njima može studirati, koliko studenata sada upisujete na godinu?
Zahvaljujem na čestitkama. Hrvatski studiji osnovani su u najtežem periodu suvremene hrvatske povijesti, u Domovinskom ratu, točnije 1992. U tom trenutku stvorila se potreba za uvođenjem određenih društvenih i filozofskih predmeta koji do tada ili nisu uopće postojali ili su bili ideološki opterećeni, a svakako nužni. Najvažnija komponenta Fakulteta hrvatskih studija je dakako sustavno izučavanje hrvatske kulture i identiteta u usporedbi sa svjetskom. Često se divimo drugim narodima i njihovim velikanima, a zaboravljamo koliko kvalitetnih ljudi i doprinosa smo mi imali kroz našu bogatu povijest. Primijetila sam da vlada određena skepsa među Hrvatima prema svemu što je „domaće“ pa volim postaviti pitanje: „Bi li danas znali za Kanta ili Descartesa da su Nijemci odnosno Francuzi imali odnos prema svojim velikanima kakav imamo mi prema svojima?“ Dakle, oni se svojim velikanima hvale i za njihov rad svi znaju dok se naš Ruđer Bošković ili Marko Marulić (koji je bio među najpopularnijim piscima humanizma) jedva spomenu. Hrvatska povijest veliko je kulturno i intelektualno blago, a mi ga pokušavamo otkopati i pustiti da zasvijetli. Tako se na Fakultetu hrvatskih studija može studirati psihologija, komunikologija, kroatologija (studij hrvatske kulture, jezika i književnosti), povijest, sociologija, filozofija i kultura te demografija i hrvatsko iseljeništvo. U prosjeku upisujemo ukupno oko 250 brucoša, no ove godine smo popunili gotovo sve kvote pa je broj narastao na oko 280.
Kako i kad se rodila želja o promjeni statusa institucije? Bi li rekla da je taj put bio lagan?
Ideja o Fakultetu hrvatskih studija postoji od samog osnutka. U zadnje dvije godine intenzivno se radilo na uvođenju dvopredmetnih studija na diplomsku razinu što uvelike pomaže studentima da sa što manjim opterećenjem steknu diplomu iz dvije struke. Od studijskih grupa, on je ove jeseni uveden na četiri, a dogodine bi trebao krenuti i na još dvije. Prije je student nakon završetka jednoga dvopredmetnog preddiplomskog studija morao upisati dva paralelna diplomskoga studija pod punim opterećenjem, dakle dva puta po 120 ECTS i jako se malo njih na diplomskoj razini odlučivalo za to. Dakako, nije svatko mogao studirati dva diplomska studija, nego samo studenti s dobrim ocjenama. To je bio velik problem jer je lakše biti konkurentan s dva završena studija, pogotovo u profesorskom zvanju. Zatim, dugo je trajala borba oko ovlaštenja kroatolozima da mogu raditi i u osnovnoj školi, a uveden je i novi dvopredmetni studij demografije i hrvatskog iseljeništva, prvi takav u Republici Hrvatskoj. Hrvatski studiji kao visokoučilišna i znanstvena organizacija dobili su pozitivnu Akreditacijsku preporuku Agencije za znanost i visoko obrazovanje i na posljetku ostvarili cilj – postali su fakultet. Proces je bio dug i težak, ali sam jako sretna da se to dogodilo za vrijeme mog studiranja.
Kako ste zadovoljni novim Dekanom?
Najvažnije je da dekan i studenti imaju dobar odnos, da ima volje i sluha za rješavanje studentskih problema. To su kvalitete koje dekan mora imati kako bi nam svima bilo bolje. Dekana Barišića znam kao profesora sa studija filozofije. Prema studentima se odnosi jako korektno te se nadam da će daljnja komunikacija i suradnja s njim biti jednako pozitivno iskustvo.
Što bi ti istaknula kao najvažnije u promjeni statusa u fakultet (za samu instituciju)? Postoji li uopće stvarna razlika?
Ono što bih prvo voljela reći je da razlike u vrijednosti diplome nema. Sveučilišni studij je sveučilišni studij. O tome je li institucija fakultet ili odjel ovisi o infrastrukturi sveučilišta. Recimo, Sveučilište u Zadru je posve integrirano i ima samo odjele. Nema npr. Filozofskog fakulteta u Zadru nego imate Odjel za kroatistiku, Odjel za psihologiju itd. Sveučilište u Splitu ima i fakultete (npr. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje) i odjele (Odjel za stručne studije ili Odjel za zdravstvene studije). Sveučilište u Zagrebu je funkcionalno integrirano, sastavljeno je od fakulteta i akademija, a Hrvatski studiji bili su jedini odjel. Rektor je od svih studenata Sveučilišta u Zagrebu potpisivao samo naše diplome. Drugim fakultetima rektor potpisuje samo doktorske povelje. Postajanjem fakultetom postajemo posve ravnopravna sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.
Kakva je tvoja uloga bila u svemu ovome, kao predsjednice Studentskog zbora?
Prije svega trebalo je ići na sjednice Povjerenstva za osiguravanje kvalitete, Znanstveno-nastavnog vijeća, Vijeća društveno-humanističkog područja, Senata, itd., detaljno iščitavati materijale te na vijećima reći svoje primjedbe što sam svakako radila. Taj sam dio posla uistinu shvaćala ozbiljno. U svemu tome bilo je ključno strpljenje i dosađivanje upravi pitanjima. Također, trebalo je paralelno voditi Zbor i obavljati poslove koji se ne vide, a moraju se obaviti kako bi sve funkcioniralo (npr. rješavanje studentskih problema, sazivanje sjednica, vođenje zapisnika). Uz sve to treba učiti, dolaziti na predavanja. Moram priznati da je to bilo jako zahtjevno, ali ako radiš s ljubavlju, stigne se. Zvuči kao potrošena fraza, ali uistinu je tako.
Misliš li da bi se stvari drukčije odvile da su se članovi Studentskog zbora drugačije postavili?
Uistinu ne znam što bi bilo kad bi bilo. Za moje kolege i mene je jedino logično bilo da postanemo fakultet te je sav naš fokus bio na tome.
Možemo li reći da je studentsko zalaganje važno za dobar rad i pozitivne promjene u visokoobrazovnoj instituciji?
Studentsko zalaganje ne samo da je važno nego je i nužno. Studenti se moraju boriti za svoja prava jer bi neke odluke učinile studiranje jako teškim. Najbolji primjer je možda Zakon o studentskom radu koji je inicirao Sveučilišni zbor prošle akademske godine. Njime je definirana satnica te prava i obaveze studenata koji koriste mogućnost rada. Da taj zakon nije donesen (a i to je bio trnovit put), danas bi svi mogli raditi za 10 kuna po satu, potpuno legalno.
Na mojoj sastavnici, dok nismo postali fakultetom, imali smo pročelnika, pa i pročelnikovu nagradu što je na fakultetu dekanova nagrada. Naši studenti pri natječaju za smještaj u studentskom domu nisu dobivali bodove na pročelnikovu nagradu. U suradnji s bivšim predsjednikom Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Nediljkom Jerkovićem uspjeli smo uvesti i bodovanje pročelnikove nagrade kao jednako vrijedne dekanovoj. To su samo primjeri važnosti Studentskoga zbora. Tu su još rješavanje pojedinačnih studentskih pitanja i problema…
Ti si i članica Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu u kojem si članica predsjedništva. Kako vidiš ulogu i doprinos tog zbora na studentsku svakodnevicu? Što je to tebi osobno donijelo u životu?
Već sam spomenula neke slučajeve koje su pomogle studentskom standardu. Na samom početku ove godine imali smo slučaj dopisa iz Ministarstva znanosti i obrazovanja kojim se za nas neprihvatljivo tumači dio Zakona koji se tiče upisa mirovanja godine. Zbor je sastavio povjerenstvo čija sam članica bila i ja te smo odgovor poslali Ministarstvu koje nas je pozvalo na sastanak na kojem je dogovoreno rješavanje tog problema. Ima još cijeli niz slučajeva u kojima je Zbor osigurao i unaprijedio studentski standard. Biti član Zbora donijelo je mnogo stresa i rada u kasnim noćnim satima, ali više od svega praktično znanje i iskustvo. Naučiš čitati pravilnike, sastavljati dopise, obrazlagati svoje argumente. Najvažnije od svega je prijateljstvo s kolegama s raznih fakulteta. Nadalje, naučiš raditi u timu, komunicirati i uvažavati ostale. Iako je sama aktivnost u zboru volonterska, dobijete više vještina i životnog znanja koje ne bi mijenjala ni za kakav novac. Upravo je ljepota u tome što je volonterski. Potrebna je samo dobra volja.
Možeš li se sada zamisliti kao nekoga tko „samo“ studira, s obzirom da znamo da si demonstrator, imaš redovan studentski posao, dva studentska zbora u kojima si aktivna, barem jednu studentsku udrugu, dvopredmetni diplomski studij, nadamo se, društveni život u studentskom domu u kojem živiš? Kako izdržavaš takav ritam?
Cijeli sam život proaktivna i volim sve što radim. To je dio moje osobnosti, no nisu svi takvi i to poštujem. Iskreno se ne mogu zamisliti da „samo“ studiram jer imam potrebu biti u pokretu i nešto raditi. Kad su ljetni praznici već mi početkom kolovoza odmaranje postane dosadno pa tražim što bih mogla raditi. No, ponekad i nije dobro biti previše aktivan jer postoji opasnost da nijedan posao ne obaviš kako treba. Kad se studenti uključuju u ovakve organizacije često zanemare fakultet što nije dobro. Ja nekako žongliram sa svime. Tijekom semestra ne stignem uvijek spremiti kolokvije, ali kada dođe vrijeme ispitnih rokova sjednem i sve stignem. Važno je samo složiti prioritete. Uz sve to društveni život mi ne pati, imam izvrsnu ekipu koja je moj lijek za sve. U svemu tome rekla bih da najviše pati spavanje jer spavam malo. Srećom, postoji vikend pa se tada naspavam.
Imaš li još što za reći kolegicama i kolegama studentima?
Dragi kolege, Studentski zbor ne pjeva, mi smo vaši prijatelji koje vas zastupaju i trude se u svoje slobodno vrijeme kako bi nam svima bilo bolje. Nismo savršeni, ali snalazimo se. Angažirajte se u studentskim udrugama, upoznat ćete divne ljude i to je prilika da steknete vještine koje će sutra biti odlučujuće na razgovoru za posao. Ulažite u svoje obrazovanje, nemojte studirati kako biste samo došli do diplome nego se koliko god možete posvetite tomu da budete što bolji u svojoj struci i sutra mijenjate društvo. I naravno, ne zaboravite se družiti i izlaziti sa svojim prijateljima. Kad ćete ako ne sad? Hvala ti na razgovoru, ustrajno dalje!
Na konferenciji su se okupile mnoge studentske civilne organizacije koje su iznijele svoje perspektive o pitanjima obrazovanja mladih, o prilikama koje imaju te o preprekama na koje svakodnevno nailaze s obzirom na Hrvatske i Europske prilike. Naglasili smo važnost poticanja proaktivnosti mladih gdje je smisleni i produktivan angažman u bavljenju s problemima u državi efektivan mehanizam promjene na bolje.
Konferenciju je organizirao hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler kojem se ovim putem zahvaljujemo te bismo voljeli potaknuti ostale zastupnike, poduzetnike, organizacije i institucije da također uključe mlade, a pogotovo studentske predstavnike, u svoj rad kako bismo zajedničkom suradnjom što bolje i efektivnije postigli željene rezultate, na obostrano zadovoljstvo!
Student si i član studentske organizacije? Planirate provesti u djelo kulturnu, sportsku, znanstvenu ili edukacijsku aktivnost namijenjenu studentima, a nedostaje vam financijskih sredstava? Imamo dobre vijesti! Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu raspisao je Javni poziv za dostavu zahtjeva za financiranje kulturnih, sportskih, znanstvenih ili edukacijskih aktivnosti koje provode studenti i studentske organizacije s isključivom namjenom za studente!
U nastavku donosimo sve bitne informacije iz Javnog poziva, stoga pažljivo pročitajte!
Tko se može prijaviti na poziv?
prijavitelji moraju biti studenti i studentske udruge s djelovanjem na području grada Zagreba ili Zagrebačke županije;
studentske organizacije koje su najmanje 6 mjeseci prije objave Javnog poziva bile upisane u registar, vodile svoje poslovanje u skladu sa zakonskim normama, nemaju porezni dug i da se protiv ovlaštenih za zastupanje ne vodi kazneni postupak.
student pojedinac koji je upisan u akademsku godinu 2019./2020. na visokom učilištu na području grada Zagreba ili Zagrebačke županije te član isključivo Student servisa SC-a Zagreb (potrebno priložiti potvrdu);
oni kojima je rad u studentskoj udruzi, studentskom zboru i drugim skupinama pojedinaca isključivo volonterski;
onaj tko ispuni sve potrebne obrasce.
Što prijava mora sadržavati kad je prijavitelj student pojedinac ili skupina studenata?
ispunjen i potpisan obrazac za prijavu aktivnosti,
troškovnik sa specifikacijama iz kojeg je vidljivo za što se točno planiraju sredstva vezano uz opis aktivnosti,
potvrda da se protiv njega/njih ne vodi kazneni postupak,
broj računa visokog učilišta na kojem studira/ju pojedinac ili skupina, a na koji će se uplatiti odobrena financijska sredstva u slučaju odabira,
potvrdu da je student pojedinac prijavitelj, odnosno svaki član skupine studenata pojedinaca upisan u tekuću akademsku godinu na visokom učilištu na području grada Zagreba ili Zagrebačke županije,
izjavu o isključivom članstvu Student servisa SC-a u Zagrebu.
Što prijava mora sadržavati kad je prijavitelj studentski zbor?
ispunjen i potpisan obrazac za prijavu aktivnosti (podaci o podnositelju zahtjeva, opis projekta, ciljevi, svrha, način realizacije, mjesto i vrijeme održavanja),
troškovnik sa specifikacijama iz kojeg je vidljivo za što se točno planiraju sredstva vezano uz opis aktivnosti,
dokaz o upisu u Upisnik studentskih organizacija na području grada Zagreba ili Zagrebačke županije ili potvrdu čelnika visokog učilišta na području grada Zagreba ili Zagrebačke županije o djelovanju sukladno Zakonu o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama,
potvrda da se protiv predsjednika studentskog zbora ne vodi kazneni postupak,
broj računa visokog učilišta pri kojem djeluje studentski zbor, a na koji će se uplatiti odobrena financijska sredstva u slučaju odabira.
Što prijava mora sadržavati ako je prijavitelj studentska udruga?
ispunjen i potpisan obrazac za prijavu aktivnosti (podaci o podnositelju zahtjeva, opis projekta, ciljevi, svrha, način realizacije, mjesto i vrijeme održavanja),
troškovnik sa specifikacijama iz kojeg je vidljivo za što se točno planiraju sredstva vezano uz opis aktivnosti,
dokaz o upisu u Upisnik studentskih organizacija na području grada Zagreba ili Zagrebačke županije ili potvrdu čelnika visokog učilišta na području grada Zagreba ili Zagrebačke županije o djelovanju sukladno Zakonu o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama,
potvrdu da se protiv osobe ovlaštene za zastupanje studentske udruge ne vodi kazneni postupak,
potvrda o nepostojanju duga studentske udruge,
broj računa studentske udruge na koji će se uplatiti odobrena financijska sredstva u slučaju odabira.
Osim obavezne dokumentacije, podnositelji mogu dostaviti i fakultativnu dokumentaciju u kojoj su izražena mišljenja i preporuke drugih organizacija i/ili stručnjaka.
Koji su kriteriji vrednovanja prijavljenih projekata?
izvodljivost: Povjerenstvo vrednuje mogućnost realizacije projekata (podaci o podnositelju zahtjeva, opis projekta, ciljevi, svrha, način realizacije, mjesto i vrijeme održavanja),
posebnost: Povjerenstvo vrednuje jedinstvenost projekta unutar prijavljenih aktivnosti,
broj sudionika: Povjerenstvo utvrđuje važnost projekta za širu akademsku zajednicu,
dugoročnost: Povjerenstvo vrednuje trajanje i složenost prijavljenog projekta,
tradicija: Povjerenstvo vrednuje kontinuitet izvođenja projekta i njegovu kvalitetu u prošlosti,
sufinanciranje: Povjerenstvo utvrđuje ima li prijavljeni projekt i druge izvore sufinanciranja, čime se utvrđuje i ozbiljnost samog projekta, kao i njegova veća mogućnost realizacije,
opravdanost troškova projekta.
Kako dostaviti dokumentaciju?
U dva (2) primjerka:
poštom: preporučeno na adresu Sveučilište u Zagrebu – Studentski centar u Zagrebu, Savska 25, 10 000 Zagreb ili
osobno: u Odjel pisarnice i arhive Sveučilišta u Zagrebu-Studentskog centra u Zagrebu, Savska 25, 10 000 Zagreb, s naznakom Javni poziv za dostavu zahtjeva za financiranje studentskih aktivnost – NE OTVARATI.
Do kad se dokumentacija može dostaviti?
Rok za dostavu Zahtjeva za dodjelu financijskih sredstava je 10. prosinca 2019. godine!
Javni poziv možete pronaći na stranicama SC-a zajedno sa svim potrebnim formularima za ispunjavanje.
Otvorene su prijave za članove studentskih odbora u studentskim domovima Studentskog centra Zagreb.
Pozivamo sve zainteresirane stanare studentskih domova da se jave putem e-pošte na studentski.zbor@gmail.com kako bi u suradnji sa Studentskim zborom i Studentskim Centrom radili na unaprjeđenju kvalitete studentskog života.
Prijave su otvorene do 9. prosinca 2019.g. do 12:00 sati.
Za prijavu je potrebno navesti: Ime i prezime, broj mobitela, studij i ime studentskog doma u kojem ste smješteni
Članovi odbora mogu biti samo studenti smješteni u tom studentskom domu.
Odbori imaju 7 članova, a mandat im je godinu dana.
U slučaju prijave većeg broja studenata od propisanog, Povjerenstvo za provedbu intervjua s kandidatima za studentske odbore će obaviti razgovor sa svim kandidatima kako bi izabrali potrebnih 7. Spomenuto povjerenstvo je imenovao Studentski zbor koji će Studentskom centru predložiti kandidate u skladu s Pravilnikom.
Moguće se prijaviti za sljedeće Odbore:
Studentski odbor Stjepan Radić
Studentski odbor Cvjetno naselje
Studentski odbor Ante Starčević
Studentski odbor Lašćina
Prava i dužnosti članova su propisana čl.9 Pravilnika o studentskim odborima… (istraživati problematiku koja se tiče života u studentskom domu te predlagati mjere za unaprjeđenje standarda života u studentskom domu)
Predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu
Ministarstvo znanosti i obrazovanja poslalo je dopis svim sveučilištima, veleučilištima i visokim školama u Republici Hrvatskoj zbog problematike upisa studentskoga mirovanja. Ministarstvo se u tom dopisu dotiče problema mirovanja studentskih obaveza i retroaktivnoga mirovanja godine naglašavajući problem dvostruke subvencije za one studente koji koriste retroaktivno mirovanje. Smatraju da bi se studentu u stanju mirovanja trebala obustaviti sva prava osim prava na zdravstvenu zaštitu. Između ostalog, Ministarstvo znanosti i obrazovanja navodi da studenti u mirovanju ne bi smjeli raditi preko Student servisa (pretpostavljajući da ako nisu sposobni za studiranje, nisu ni za rad), zatim primati stipendije ili koristiti subvenciju za prehranu. Mi kao članovi Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu svjesni smo da se mogućnost zamrzavanja godine ponekad zlorabi, no ne možemo se složiti s dopisom Ministarstva čije tumačenje Zakona ide na štetu onih kojima je uistinu potrebno mirovanje studentskih obaveza. Stoga smo uputili dopis ministarstvu koji možete pročitati u cijelosti. Također napominjemo da smo ostvarili kontakt s Ministarstvom te se radujemo suradnji i rješenju ovog problema. Uskoro više informacija.
Matej Smetiško izabran je za novog predsjednika Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu Na konstituirajućoj sjednici Skupštine Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, održanoj 24. listopada 2019. izabran je novi predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu na mandat od godinu dana. Matej Smetiško je student Fakulteta političkih znanosti, a dužnost predsjednika će obnašati u ak. god. 2019./2020. Na ovoj funkciji je zamijenio dosadašnjega predsjednika Studentskog zbora, Nediljka Jerkovića. Matej Smetiško prethodno je obnašao funkcije člana Predsjedništva Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu i člana Senata Sveučilišta u Zagrebu. Također, bio je i član Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu te potpredsjednik Slavonske udruge studenata.
Za njegovu zamjenicu izabrana je Josipa Smoljo, studentica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.
