ČESTA PITANJA

Pravo na subencioniranu prehranu
Tko je korisnik potpore za pokriće troškova prehrane?

Pravo na potporu za pokriće troškova prehrane studenata ostvaruje redoviti student na sveučilišnom preddiplomskom, diplomskom, integriranom preddiplomskom i diplomskom; stručnom kratkom, preddiplomskom i specijalističkom diplomskom studiju visokog učiišta u Republici Hrvatskoj koji je državljanin države članice Europske Unije.

Smije li korisnik potpore (student) biti zaposlen?

Korisnik potpore ne smije biti u radnom odnosu niti u evidenciji o nezaposlenima.

Kako se pravo na potporu ostvaruje?

Pravo na potporu korisnik potpore ostvaruje upisom na studij u Republici Hrvatskoj, a pravo na potporu traje za vrijeme propisanog trajanja studija.

Tko nema pravo na potporu?

Pravo na potporu ne ostvaruje student koji upisuje sljedeću akademsku godinu ili upisuje novi studijski program na istoj razini studija, a stekao je MANJE od 18 ECTS bodova u prethodnoj ak. godini. Zatim, student koji je stekao manje od 36 ECTS bodova u dvije uzastopne akademske godine i student koji po drugi put mijenja studijski program i zbog toga treći put upisuje studijski program iste razine studija.

Ima li student pravo na potporu za vrijeme trajanja mirovanja godine?

Za vrijeme trajanja mirovanja privremeno se obustavlja ostvarivanje prava na potporu. Nakon prestanka trajanja mirovanja, ostvarivanje prava na potporu se nastavlja.

Kad se pravo na potporu ostvaruje?

Pravo na potporu se ostvaruje u razdoblju od 1. listopada tekuće do 15. listopada sljedeće kalendarske godine, osim u razdoblju od 16. srpnja do 31. kolovoza.

Zašto se potpora dobiva?

Potporom je studentu omogućeno podmirivanje dijela troškova osobne dnevne prehrane.

Koje razine prava postoje?

Razlikujemo razine 1, 2 i 2.5 koje označavaju pravo na potporu u vrijednosti jednog, dva te dva i pol (tri) obroka dnevno. Korisnici potpore razine 1 nemaju pravo na potporu u vrijeme državnih blagdana, subotom i nedjeljom, a korisnici razine prava 2 i 2.5 istu potporu ostvaruju u svim danima.

Kako se pravo potpore dokazuje?

Razlikujemo razine 1, 2 i 2.5 koje označavaju pravo na potporu u vrijednosti jednog, dva te dva i pol (tri) obroka dnevno. Korisnici potpore razine 1 nemaju pravo na potporu u vrijeme državnih blagdana, subotom i nedjeljom, a korisnici razine prava 2 i 2.5 istu potporu ostvaruju u svim danima.

Koje povrede prava na potporu može počiniti student i koje su sankcije?

Student svoje pravo na potporu dokazuje i ostvaruje putem studentske iskaznice.

Što ako student izgubi iskaznicu?

Student koji izgubi iskaznicu dužan je prijaviti njezin gubitak matičnom visokom učilištu u roku od sedam dana od dana gubitka.

Pravo na studentski rad
Kako se i kada sklapa studentski ugovor?

Studentski ugovor sklapa se prije početka obavljanja studentskog posla, između izvođača, posrednika i naručitelja posla. Ugovor se sklapa za svaki kalendarski mjesec i uvjet je za početak obavljanja posla.

Koje su obveze poslodavca?

Poslodavac je dužan dostaviti ovjereni ugovor posredniku odmah po završetku posla, u protivnom je posrednik ( Studentski centar) dužan poslati opomenu u roku od 15 dana od dana očekivanog završetka posla.

Kad je poslodavac dužan isplatiti naknadu za obavljeni posao?

Poslodavac je dužan platiti posredniku naknadu za obavljeni posao najkasnije 15 dana od završetka posla.

Što ako student posao obavlja u dane državnih blagdana, radi noću, radi prekovremeno i/ili radi nedjeljom?

Student onda ima pravo na 50-postotno uvećanje naknade za sate rada.

Tko može raditi na studentski ugovor?

Na studentski ugovor može raditi student koji je upisan u tekuću akademsku godinu koji je u prethodnoj akademskoj godini ostvario najmanje 1 ECTS bod

Kad student može sklopiti studentski ugovor?

Student može sklopiti studentski ugovor za vrijeme studiranja od dana upisa na visoko učilište.

Što ako student dva puta promijeni studentski program i treći put upisuje prvu godinu?

U tom slučaju, posrednik ne može posredovati za studenta.

Pravo na zdravstveno osiguranje
Jesu li studenti zdrastveno osigurani?

Zdrastveno su osigurani svi redoviti studenti visokih učilišta u Republici Hrvatskoj iznad 18 godina života koji su državljani Republike Hrvatske i imaju boravište/prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Pravo na studentski rad
Što je prijepis ocjena?

Prijepis ocjena javna je isprava kojom sastavnica pruža detaljne podatke o realiziranom programu (iskazanom i ECTS bodovima za svaki predmet) i postignutim rezultatima studenta. Na zahtjev studenta sastavnica izdaje prijepis ocjena na engleskom jeziku.

Što je dopunska isprava o studiju?

Dopunska isprava o studiju javna je isprava na hrvatskom i engleskom jeziku koja se prilaže svjedodžbi/diplomi ili drugom dokumentu o završenom određenom stupnju studija radi pružanja detaljnog uvida u razinu, sadržaj studija te sustav i pravila studiranja na određenoj sastavnici.

Koji je uvjet za stjecanje statusa iznimno uspješnog studenta?

Uvjete za stjecanje statusa iznimno uspješnog studenta određuje sastavnica, koja će pritom uzimati u obzir duljinu studiranja, broj stečenih ECTS bodova i prosječnu ocjenu.

Na koji se način ostvaruje mirovanje obveza?

Pravo na mirovanje obveza student stječe rješenjem sastavnice na temelju podnesenog pisanog zahtjeva s obrazloženjem te pripadajućom dokumentacijom. Zahtjev se podnosi u roku koji propisuje sastavnica.

Kada imam pravo na mirovanje obveza?

Pravo na mirovanje obveza postoji za vrijeme izvršavanja vojne obveze, trudnoće, bolesti koja studenta duže razdoblje sprečava u obavljanju obveza, međunarodne razmjene u trajanju duljem od 30 dana ako student kroz razmjenu ne ostvaruje ECTS bodove, te za studenta majku ili oca koji koriste porodiljni dopust do godine dana djetetova života.

Mogu li polagati ispite za vrijeme mirovanja obveza?

Za vrijeme mirovanja obveza student može polagati ispite ako je ispunio uvjete za polaganje tih ispita.

Koliko traje vrijeme mirovanja i računa li se u vrijeme trajanja studija?

Studentu se u skladu s općim aktom sastavnice može odobriti mirovanje obveza u trajanju od jednog semestra ili jedne akademske godine. Vrijeme mirovanja ne računa se u vrijeme trajanja studija.

Što su ECTS bodovi?

ECTS bodovi predstavljaju brojčanu vrijednost pridodanu pojedinom predmetu koja označava rad studenata potreban za ispunjavanje svih predviđenih obveza u predmetu, uključujući i polaganje ispita.

Koliko iznosi 1 ECTS bod?

1 ECTS bod odgovara radnom opterećenju studenta od 25 do 30 radnih sati, uključujući aktivnu nastavu, ispite i sve aktivnosti potrebne za polaganje ispita.

Što se dešava nakon pada na ispitu nakon 8. izlaska na ispit?

U tom slučaju gubi se status studenta. Osoba koja izgubi status studenta ne može se upisati na isti studijski program niti nastaviti studij na istom studijskom programu.

Mogu li se prebaciti na neki drugi studij tijekom akademske godine?

Sastavnica određuje u kojem je razdoblju studija moguć prijelaz, ali važno za napomenuti je da prijelaz nije moguć tijekom akademske godine u kojoj je student prvi put upisao studij.

Koji se uvjeti traže za prelazak na drugi studij?

Sastavnica određuje uvjete za prijelaz, npr.: broj stečenih ECTS bodova, prosjek ocjena položenih predmeta studija, poznavanje hrvatskog jezika, položene ispite iz određenih predmeta, ukupno vrijeme studiranja itd..Iznimno, može se odobriti prijelaz studentima koji ne zadovoljavanju opće uvjete ako je prijelaz potreban zbog teže bolesti, preseljenja obitelji, obveze treninga vrhunskih sportaša ili nekog drugog opravdanog razloga.

Mogu li upisati više od 30 ECTS-a po semestru?

Studentu koji redovito ispunjava svoje obveze može se omogućiti upis i više od 35 ECTS bodova s ciljem bržeg završavanja studija ili stjecanja šireg obrazovanja.

Što ako ne ispunim obvezu koja mi se ubraja u završnu ocjenu iz određenog kolegija, ali u zanemarivom postotku?

Student koji nije izvršio obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne može pristupiti ispitu iz tog predmeta. Prema tome, ako je ta obveza utvrđena na početku akademske godine izvedbenim planom, ne može se pristupiti ispitu.

Koliko vremenski može biti udaljen pismeni od usmenog dijela ispita?

Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana, osim u posebno opravdanim slučajevima.

Koliko ispitnih termina tijekom rokova mora postojati za određeni kolegij?

U svakom redovitom ispitnom roku (zimski, ljetni i jesenski) postoje za svaki predmet najmanje dva ispitna termina.

Koliko moraju biti udaljeni ispitni termini tijekom ispitnog roka?

Razdoblje između izlazaka na ispit iz istog predmeta u redovitom ispitnom roku najmanje je osam dana.

Koliko puta mogu polagati ispit iz istog predmeta?

Ispit iz istog predmeta može se polagati najviše četiri puta. Četvrti put ispit se polaže pred povjerenstvom. Student koji ni četvrti put ne položi ispit iz nekog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovo upisati taj predmet. Ako student i nakon ponovljenoga upisa predmeta ne položi ispit gubi pravo studiranja na tom studiju.

Imam li pravo žalbe na ocjenu?

Student ima pravo žalbe na ocjenu i pravo da po žalbi bude ispitan pred povjerenstvom. U slučaju žalbe na pismeni dio ispita, povjerenstvo je dužno pred studentom ponovno ocijeniti njegov pismeni ispit. Iznimno, student nema pravo žalbe na ocjenu ako se radi o 8. izlasku na ispit.

Koja je razlika između redovitog i izvanrednog studenta?

Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na studiranju u punom radnom vremenu. Izvanredni studenti studiraju isti program kao i redoviti studenti, ali po posebnom izvedbenom planu. Izvanredni studenti obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja zahtjeva prilagođene termine i načine izvođenja studija.

Imaju li izvanredni studenti pravo na besplatni studij?

Trošak redovitog studija se dijelom ili u cijelosti subvencionira iz državnog proračuna, dok troškove izvanrednog studija dijelom ili u cijelosti podmiruje student sukladno općem aktu Sveučilišta.

Do kada mogu imati status redovitog studenta?

Status redovitog studenta ima student za vrijeme propisanog trajanja studija, a najviše za vrijeme koje je dvostruko dulje od propisanog trajanja studija. U vrijeme trajanja studija ne uračunava se vrijeme mirovanja obveza studenta.

Mogu li istovremeno studirati na dva ili više studija?

Redoviti student može istodobno studirati na samo jednom studiju ili jednom dvopredmetnom studiju Sveučilišta. Iznimno, posebno nadarenom studentu Sveučilište može odobriti istodobno studiranje još jednoga studija.

Kada se raspisuje natječaj za preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij?

Sveučilište objavljuje natječaj za upis na preddiplomski studij najmanje 6 mjeseci prije početka nastave, dok se natječaj za diplomski i poslijediplomski studij raspisuje najmanje mjesec dana prije početka nastave.

Kakva prava imam kao strani državljanin prilikom upisa na studij?

Strani državljani upisuju se na studij pod jednakim uvjetima kao i hrvatski državljani uz obvezu plaćanja studija sukladno zakonu i općem aktu Sveučilišta ili njegove sastavnice. Studenti koji su državljani zemalja Europske unije imaju ista prava kao i studenti državljani Republike Hrvatske.

Mogu li određene kolegije polagati na drugom sveučilištu u inozemstvu?

Studentima se, sukladno općem aktu sastavnice ili Sveučilišta, može odobriti da određene kolegije ili studijsku godinu pohađaju i/ili polažu na drugom visokom učilištu u okviru Sveučilišta ili na drugom sveučilištu u zemlji ili inozemstvu.

Kada se može primjeniti stegovna mjera isključenja sa studija?

Stegovna mjera isključenja sa studija može se predvidjeti i izreći samo za teška stegovna djela.

Kada prestaje status studenta?

Status studenta prestaje završetkom ili ispisom sa studija, kada student u dvije uzastopne akademske godine ne ostvari barem 35 ECTS ili ne upiše sljedeću akademsku godinu u propisnom roku. Također, status studenta prestaje isključenjem temeljem stegovne odluke te drugim slučajevima previđenim općim aktom Sveučilišta ili sastavnice.

Koliko najviše mogu iznositi ukupne tjedne obveze studenta?

Ukupne tjedne obveze studenta na preddiplomskom studiju najviše mogu iznositi 26 sati, na diplomskom studiju 20 sati, te 12 sati u poslijediplomskoj nastavi. Iznimno, umjetničke akademije reguliraju obveze studenata prema zahtjevima struke svojim statutom.

Tko i kada donosi odluku o izvanrednom ispitnom roku?

Čelnik ili stručno vijeće sastavnice može odrediti izvanredne ispitne rokove samo u opravdanim slučajevima.

Mogu li ispiti biti javni?

Ispiti su javni i student ima pravo, ako polaže usmeno, zahtijevati nazočnost javnosti. Također, rezultati ispita dostupni su javnosti, a pravo uvida u ispitnu dokumentaciju pored studenta ima i osoba koja dokaže pravni interes.