ČESTA PITANJA
Pravo na potporu za pokriće troškova prehrane studenata ostvaruje redoviti student na sveučilišnom preddiplomskom, diplomskom, integriranom preddiplomskom i diplomskom; stručnom kratkom, preddiplomskom i specijalističkom diplomskom studiju visokog učiišta u Republici Hrvatskoj koji je državljanin države članice Europske Unije.
Korisnik potpore ne smije biti u radnom odnosu niti u evidenciji o nezaposlenima.
Pravo na potporu korisnik potpore ostvaruje upisom na studij u Republici Hrvatskoj, a pravo na potporu traje za vrijeme propisanog trajanja studija.
Pravo na potporu ne ostvaruje student koji upisuje sljedeću akademsku godinu ili upisuje novi studijski program na istoj razini studija, a stekao je MANJE od 18 ECTS bodova u prethodnoj ak. godini. Zatim, student koji je stekao manje od 36 ECTS bodova u dvije uzastopne akademske godine i student koji po drugi put mijenja studijski program i zbog toga treći put upisuje studijski program iste razine studija.
Za vrijeme trajanja mirovanja privremeno se obustavlja ostvarivanje prava na potporu. Nakon prestanka trajanja mirovanja, ostvarivanje prava na potporu se nastavlja.
Pravo na potporu se ostvaruje u razdoblju od 1. listopada tekuće do 15. listopada sljedeće kalendarske godine, osim u razdoblju od 16. srpnja do 31. kolovoza.
Potporom je studentu omogućeno podmirivanje dijela troškova osobne dnevne prehrane.
Razlikujemo razine 1, 2 i 2.5 koje označavaju pravo na potporu u vrijednosti jednog, dva te dva i pol (tri) obroka dnevno. Korisnici potpore razine 1 nemaju pravo na potporu u vrijeme državnih blagdana, subotom i nedjeljom, a korisnici razine prava 2 i 2.5 istu potporu ostvaruju u svim danima.
Razlikujemo razine 1, 2 i 2.5 koje označavaju pravo na potporu u vrijednosti jednog, dva te dva i pol (tri) obroka dnevno. Korisnici potpore razine 1 nemaju pravo na potporu u vrijeme državnih blagdana, subotom i nedjeljom, a korisnici razine prava 2 i 2.5 istu potporu ostvaruju u svim danima.
Student svoje pravo na potporu dokazuje i ostvaruje putem studentske iskaznice.
Student koji izgubi iskaznicu dužan je prijaviti njezin gubitak matičnom visokom učilištu u roku od sedam dana od dana gubitka.
Studentski ugovor sklapa se prije početka obavljanja studentskog posla, između izvođača, posrednika i naručitelja posla. Ugovor se sklapa za svaki kalendarski mjesec i uvjet je za početak obavljanja posla.
Poslodavac je dužan dostaviti ovjereni ugovor posredniku odmah po završetku posla, u protivnom je posrednik ( Studentski centar) dužan poslati opomenu u roku od 15 dana od dana očekivanog završetka posla.
Poslodavac je dužan platiti posredniku naknadu za obavljeni posao najkasnije 15 dana od završetka posla.
Student onda ima pravo na 50-postotno uvećanje naknade za sate rada.
Na studentski ugovor može raditi student koji je upisan u tekuću akademsku godinu koji je u prethodnoj akademskoj godini ostvario najmanje 1 ECTS bod
Student može sklopiti studentski ugovor za vrijeme studiranja od dana upisa na visoko učilište.
U tom slučaju, posrednik ne može posredovati za studenta.
Zdrastveno su osigurani svi redoviti studenti visokih učilišta u Republici Hrvatskoj iznad 18 godina života koji su državljani Republike Hrvatske i imaju boravište/prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Prijepis ocjena javna je isprava kojom sastavnica pruža detaljne podatke o realiziranom programu (iskazanom i ECTS bodovima za svaki predmet) i postignutim rezultatima studenta. Na zahtjev studenta sastavnica izdaje prijepis ocjena na engleskom jeziku.
Dopunska isprava o studiju javna je isprava na hrvatskom i engleskom jeziku koja se prilaže svjedodžbi/diplomi ili drugom dokumentu o završenom određenom stupnju studija radi pružanja detaljnog uvida u razinu, sadržaj studija te sustav i pravila studiranja na određenoj sastavnici.
Uvjete za stjecanje statusa iznimno uspješnog studenta određuje sastavnica, koja će pritom uzimati u obzir duljinu studiranja, broj stečenih ECTS bodova i prosječnu ocjenu.
Pravo na mirovanje obveza student stječe rješenjem sastavnice na temelju podnesenog pisanog zahtjeva s obrazloženjem te pripadajućom dokumentacijom. Zahtjev se podnosi u roku koji propisuje sastavnica.
Pravo na mirovanje obveza postoji za vrijeme izvršavanja vojne obveze, trudnoće, bolesti koja studenta duže razdoblje sprečava u obavljanju obveza, međunarodne razmjene u trajanju duljem od 30 dana ako student kroz razmjenu ne ostvaruje ECTS bodove, te za studenta majku ili oca koji koriste porodiljni dopust do godine dana djetetova života.
Za vrijeme mirovanja obveza student može polagati ispite ako je ispunio uvjete za polaganje tih ispita.
Studentu se u skladu s općim aktom sastavnice može odobriti mirovanje obveza u trajanju od jednog semestra ili jedne akademske godine. Vrijeme mirovanja ne računa se u vrijeme trajanja studija.
ECTS bodovi predstavljaju brojčanu vrijednost pridodanu pojedinom predmetu koja označava rad studenata potreban za ispunjavanje svih predviđenih obveza u predmetu, uključujući i polaganje ispita.
1 ECTS bod odgovara radnom opterećenju studenta od 25 do 30 radnih sati, uključujući aktivnu nastavu, ispite i sve aktivnosti potrebne za polaganje ispita.
U tom slučaju gubi se status studenta. Osoba koja izgubi status studenta ne može se upisati na isti studijski program niti nastaviti studij na istom studijskom programu.
Sastavnica određuje u kojem je razdoblju studija moguć prijelaz, ali važno za napomenuti je da prijelaz nije moguć tijekom akademske godine u kojoj je student prvi put upisao studij.
Sastavnica određuje uvjete za prijelaz, npr.: broj stečenih ECTS bodova, prosjek ocjena položenih predmeta studija, poznavanje hrvatskog jezika, položene ispite iz određenih predmeta, ukupno vrijeme studiranja itd..Iznimno, može se odobriti prijelaz studentima koji ne zadovoljavanju opće uvjete ako je prijelaz potreban zbog teže bolesti, preseljenja obitelji, obveze treninga vrhunskih sportaša ili nekog drugog opravdanog razloga.
Studentu koji redovito ispunjava svoje obveze može se omogućiti upis i više od 35 ECTS bodova s ciljem bržeg završavanja studija ili stjecanja šireg obrazovanja.
Student koji nije izvršio obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom nastave iz pojedinog predmeta ne može pristupiti ispitu iz tog predmeta. Prema tome, ako je ta obveza utvrđena na početku akademske godine izvedbenim planom, ne može se pristupiti ispitu.
Cjelokupni ispit mora završiti u najviše pet radnih dana, osim u posebno opravdanim slučajevima.
U svakom redovitom ispitnom roku (zimski, ljetni i jesenski) postoje za svaki predmet najmanje dva ispitna termina.
Razdoblje između izlazaka na ispit iz istog predmeta u redovitom ispitnom roku najmanje je osam dana.
Ispit iz istog predmeta može se polagati najviše četiri puta. Četvrti put ispit se polaže pred povjerenstvom. Student koji ni četvrti put ne položi ispit iz nekog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovo upisati taj predmet. Ako student i nakon ponovljenoga upisa predmeta ne položi ispit gubi pravo studiranja na tom studiju.
Student ima pravo žalbe na ocjenu i pravo da po žalbi bude ispitan pred povjerenstvom. U slučaju žalbe na pismeni dio ispita, povjerenstvo je dužno pred studentom ponovno ocijeniti njegov pismeni ispit. Iznimno, student nema pravo žalbe na ocjenu ako se radi o 8. izlasku na ispit.
Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na studiranju u punom radnom vremenu. Izvanredni studenti studiraju isti program kao i redoviti studenti, ali po posebnom izvedbenom planu. Izvanredni studenti obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja zahtjeva prilagođene termine i načine izvođenja studija.
Trošak redovitog studija se dijelom ili u cijelosti subvencionira iz državnog proračuna, dok troškove izvanrednog studija dijelom ili u cijelosti podmiruje student sukladno općem aktu Sveučilišta.
Status redovitog studenta ima student za vrijeme propisanog trajanja studija, a najviše za vrijeme koje je dvostruko dulje od propisanog trajanja studija. U vrijeme trajanja studija ne uračunava se vrijeme mirovanja obveza studenta.
Redoviti student može istodobno studirati na samo jednom studiju ili jednom dvopredmetnom studiju Sveučilišta. Iznimno, posebno nadarenom studentu Sveučilište može odobriti istodobno studiranje još jednoga studija.
Sveučilište objavljuje natječaj za upis na preddiplomski studij najmanje 6 mjeseci prije početka nastave, dok se natječaj za diplomski i poslijediplomski studij raspisuje najmanje mjesec dana prije početka nastave.
Strani državljani upisuju se na studij pod jednakim uvjetima kao i hrvatski državljani uz obvezu plaćanja studija sukladno zakonu i općem aktu Sveučilišta ili njegove sastavnice. Studenti koji su državljani zemalja Europske unije imaju ista prava kao i studenti državljani Republike Hrvatske.
Studentima se, sukladno općem aktu sastavnice ili Sveučilišta, može odobriti da određene kolegije ili studijsku godinu pohađaju i/ili polažu na drugom visokom učilištu u okviru Sveučilišta ili na drugom sveučilištu u zemlji ili inozemstvu.
Stegovna mjera isključenja sa studija može se predvidjeti i izreći samo za teška stegovna djela.
Status studenta prestaje završetkom ili ispisom sa studija, kada student u dvije uzastopne akademske godine ne ostvari barem 35 ECTS ili ne upiše sljedeću akademsku godinu u propisnom roku. Također, status studenta prestaje isključenjem temeljem stegovne odluke te drugim slučajevima previđenim općim aktom Sveučilišta ili sastavnice.
Ukupne tjedne obveze studenta na preddiplomskom studiju najviše mogu iznositi 26 sati, na diplomskom studiju 20 sati, te 12 sati u poslijediplomskoj nastavi. Iznimno, umjetničke akademije reguliraju obveze studenata prema zahtjevima struke svojim statutom.
Čelnik ili stručno vijeće sastavnice može odrediti izvanredne ispitne rokove samo u opravdanim slučajevima.
Ispiti su javni i student ima pravo, ako polaže usmeno, zahtijevati nazočnost javnosti. Također, rezultati ispita dostupni su javnosti, a pravo uvida u ispitnu dokumentaciju pored studenta ima i osoba koja dokaže pravni interes.